Što znače Sa 2, Sa 2½ i Sa 3? Zašto je priprema površine važnija od same boje?
Primjer čelične armature nakon abrazivnog čišćenja/pjeskarenja prije nanošenja zaštitnog premaza.
Kada se govori o zaštiti čelika od korozije, većina ljudi prvo pomisli na boju ili premaz. Međutim, dugotrajnost svakog zaštitnog sustava u najvećoj mjeri ovisi o pripremi površine prije nanošenja premaza.
“Premaz je dobar samo onoliko koliko je dobra priprema površine.”
Zbog toga se nakon pjeskarenja provjerava stupanj čistoće površine prema normi ISO 8501-1, gdje se najčešće susreću oznake Sa 2, Sa 2½ i Sa 3.
Što znači oznaka “Sa”?
Oznaka Sa odnosi se na abrazivno čišćenje, odnosno pjeskarenje. Broj iza oznake pokazuje koliko je površina očišćena od hrđe, oksida, starih premaza, nečistoća i kamenca valjanja. Što je broj veći, površina je čišća.
Sa 2 – temeljito pjeskarenje
Kod stupnja Sa 2 uklonjena je većina vidljive hrđe, starih premaza i nečistoća. Ipak, na površini mogu ostati manje mrlje, tragovi oksida i lagani ostaci korozije.
Takva površina izgleda znatno bolje od ručno očišćenog čelika, ali nije prikladna za najzahtjevnije sustave zaštite. Sa 2 danas se relativno rijetko koristi kod novih industrijskih konstrukcija.
Sa 2½ – industrijski standard
Sa 2½ je najčešće zahtijevan stupanj pripreme površine u naftnoj i plinskoj industriji, energetici, procesnoj industriji i brodogradnji.
Površina mora biti gotovo potpuno očišćena od hrđe, oksida, kamenca valjanja i starih premaza. Dopušteni su samo vrlo mali tragovi u obliku sjenki ili diskoloracija. Nakon pjeskarenja površina poprima jednoličan metalni izgled.
Upravo se Sa 2½ najčešće zahtijeva za sustave premaza prema normi ISO 12944 kod kategorija korozivnosti C3, C4 i C5.
Sa 3 – bijeli metal
Sa 3 predstavlja najviši stupanj čistoće nakon pjeskarenja. Površina mora biti potpuno očišćena od svih vidljivih tragova hrđe, oksida, starih premaza, kamenca valjanja i kontaminacije.
Nakon pjeskarenja čelik ima gotovo jednoličnu srebrnkastu boju. Sa 3 se koristi kod offshore konstrukcija, vrlo agresivnih okoliša, posebnih tehničkih zahtjeva i pojedinih sustava s cink-silikatnim premazima.
Zašto priprema površine često znači više od same boje?
Zamislimo da na zahrđalu površinu nanesemo vrhunski epoksidni premaz. Iako je premaz kvalitetan, on se i dalje oslanja na podlogu ispod sebe.
Ako se ispod premaza nalazi hrđa, sol, masnoća ili loše prianjajući stari premaz, s vremenom će doći do odizanja premaza, podkorozije i prijevremenog propadanja sustava.
Što se provjerava prije nanošenja premaza?
- odmašćivanje i uklanjanje površinskih nečistoća
- pjeskarenje
- provjera stupnja čistoće
- mjerenje hrapavosti
- provjera klimatskih uvjeta
Što investitori najčešće zahtijevaju?
- stupanj čistoće: Sa 2½
- hrapavost: Medium G ili Medium S
- provjera prema ISO 8501 i ISO 8503
- kontrola debljine premaza prema ISO 19840
Zbog toga je Sa 2½ praktično postao industrijski standard za većinu sustava zaštite od korozije.
Zaključak
Kada zaštitni sustav prerano otkaže, uzrok je vrlo često loša priprema površine, a ne sam premaz.
Zbog toga se u industrijskoj antikorozivnoj zaštiti posebna pozornost posvećuje pjeskarenju i kontroli stupnja čistoće površine. U većini slučajeva upravo je Sa 2½ najbolji omjer kvalitete, trajnosti i troškova te predstavlja standard za dugotrajnu zaštitu čeličnih konstrukcija.
Literatura
- ISO 8501-1 – Preparation of steel substrates before application of paints and related products
- ISO 8503 – Surface roughness characteristics of blast-cleaned steel substrates
- The Corrosion Handbook
- Corrosion and Corrosion Control
- Zaštita materijala – Tihana Kostadin
- KIO-EI skripta za antikorozivnu zaštitu materijala